Je li Martina Dalić Mirela Holy desnice?

Istupanjem iz HDZ-a bivše ministrice financija i saborske zastupnice, Martine Dalić, konačno su otklonjene sve spekulacije i nedoumice o eventualnom reformskom potencijalu HDZ i njihovoj sposobnosti da, po dolasku na vlast, izvuku zemlju iz krize. Taj potencijal je ravan nuli. Naravno, veliko je pitanje može li HDZ uopće osvojiti vlast na sljedećim parlamentarnim izborima, unatoč tome što su oni, pa i mnogi analitičari, uvjereni u to kao u gotovu stvar, ali ovim izlaskom gđe Dalić iz njihovog tima, ova nada, čini se, postaje sve tanja i dodatno udaljena.

Kao što znamo, a kako je to na tiskovnoj konferenciji rekao i HDZ-ov potpredsjednik Sabora, Željko Reiner, Martina Dalić je pripadala struji u HDZ-u, očito vrlo slaboj, koja je, kako je rekao Reiner, zagovarala "neoliberalni pristup gospodarstvu". Prevedeno na manje ideologizirani rječnik, Martina Dalić je unutar HDZ-a bila jedan od rijetkih zagovornika potrebe za tržišnim reformama gospodarstva, koje su nasušno potrebne Hrvatskoj kako bi se izvukla iz gospodarske krize. Kako sada vidimo, u tom svom nastojanju je bila i usamljenija nego što se mislilo.

Naime, HDZ je dosta dugo najavljivao da radi na sveobuhvatnom gospodarskom programu oporavka hrvatskoga gospodarstva. Te najave su bile naročito glasne tijekom prošle godine, kada su iz HDZ-a stizale kritike na račun vlade zbog povećanja poreza i gušenja gospodarstva Linićevom poreznom politikom, bilo je najava o tome da će ugledni liberalni ekonomisti, poput Josea Pinere i Robina Harrisa, biti dijelom ekonomskog tima HDZ-a, a sve je trebalo kulminirati na Svehrvatskom gospodarskom forumu, koji je HDZ organizirao sredinom prosinca prošle godine. 

Međutim, svi oni koji su očekivali vidjeti taj dugonajavljivani HDZ-ov gospodarski program mogli su samo ostati razočarani. Bilo je očito da HDZ još nema nikakav program gospodarskog oporavka Hrvatske, a da umjesto toga nudi samo maglovita obećanja i demagoške floskule. To je postalo još jasnije s proljeća, kada HDZ sve jače počinje udarati u populističke žice. Njihova kritika ionako nekonzistentnog i nimalo reformskog Zakona o radu, kao i hvatanje u kolo i dodvoravanje sindikatima, ukazivalo je na to da se od HDZ-a ne može očekivati nikakav protržišni reformski smjer. Liberalna Martina Dalić sve više pada u drugi plan, a ekonomske ideje HDZ-a počinje sve više iznositi Goran Marić, koji u pravom neomarksističkom duhu kritizira rad socijalističke Milanovićeve vlade. Postaje sve jasnije da je HDZ-ov odgovor na pogubnu socijalističku politiku aktualne vlade – još više socijalizma. 

Tako se Hrvatska našla u sasvim nezavidnom položaju. Naime, niti jedna od dvije najveće stranke nema konkretan plan reformi za ekonomski oporavak Hrvatske, već se natječu jedna s drugom u socijalističkoj demagogiji i populizmu. No, to bi im se moglo osvetiti. SDP-u, koji se, prema anketama, nalazi na svom povjesnom minimumu, već jest, a ime te osvete je – Mirela Holy. Imajući na umu njene ekonomske ideje, to i nije neko ohrabrenje za Hrvatsku. Ali, očito je da je na ljevici ostalo dovoljno prostora za meteorski uspon jedne posve nove stranke.

Da li takav prostor postoji i na desnici? Postoji li mogućnost da u Martini Dalić dobijemo "desnu Holy", odnosno, osobu koja bi mogla popuniti prostor koji postoji na desnici, ako bi pokušala svoje ideje artikulirati osnivanjem nove, desne pro-tržišne stranke? Već duže je vrijeme jasno da takav prostor na desnici postoji, i to više prema desnom centru, a ne desno od HDZ-a, gdje se to, inače, stalno očekuje – samo se još nitko nije pojavio tko bi politički artikulirao stavove tog dijela biračkog tijela. Naime, premda SDP stalno pada, popularnost HDZ-a nikako ne raste. Bjelodano je riječ o tome da HDZ nikako ne uspijeva privući glasače desnog centra i liberale, onako kako mu je to uspjelo s privlačenjem krajnje desnice s Ružom Tomašić. U tome mu neće puno pomoći koaliranje sa HSLS-om. Možda o tome koliko je to unaprijed propala stvar najbolje govori to što im se upravo u vrijeme potpisivanja koalicijskog sporazuma s Kosorovim kvazi-liberalima – desila Martina Dalić.

Ovakav razvoj situacije je posve moguć, ne samo zbog intrinsičnih identitetskih problema samog HDZ-a, već i zbog trenda koji je primjetan već duže vrijeme, a to je kriza tradicionalnih parlamentarnih stranaka. Ako pogledamo kako su se raspale tradicionalne stranke desnice i ljevice u Sloveniji, te kako su izuzetan izborni uspjeh doživjele ad hoc osnovane stranke (nešto slično Orahu), vidjet ćemo da takav razvoj nije uopće nemoguć, naročito ako imamo ovako duboku krizu parlamentarnog života i demokracije, kakvu imamo mi u Hrvatskoj. Na taj trend ukazuje i nova referendumska inicijativa udruge "U ime obitelji" Željke Markić, koja je i HDZ-u i SDP-u sasvim opravdano natjerala strah u kosti. 

Možda je, na kraju krajeva, zahtjev za još više demokracije u Hrvatskoj jedina šansa za liberalne reforme u Hrvatskoj? Naime, jedino je tako moguće razbiti dugogodišnji politički duopol HDZ-a i SDP-a, koje se danas pokazuju nesposobnima ne samo politički artikulirati stavove većine građana Hrvatske, već ni ponuditi uvjerljiv ekonomski program koji bi hrvatsko gospodarstvo izvukao iz krize. Situacija je svakako zrela za nova politička previranja i iznenađenja. Ako jedno od tih iznenađenja bude i artikuliranje političke opcije koju zastupa Martina Dalić, bit će to veoma značajan korak za hrvatsku demokraciju, a možda i nada za izvlačenje Hrvatske iz gospodarske krize.