Kolumnist Večernjeg lista Borislav Ristić kaže da tezu o sve jačoj klerikalizaciji hrvatskog društva, koja se razvila povodom prijedloga o suradnji (a ne "spajanju", kako se pogrešno navodi) Filozofskog fakulteta i Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, smatra pretjeranom i, u biti, pogrešnom i promašenom reakcijom.
- Takva reakcija, međutim, nije iznenađujuća, ako znamo da takve kritike dolaze iz lijevo-liberalnog akademskog tabora, koji na ovaj potez gleda kao na pokušaj ugrožavanja njegovog intelektualnog monopola u hrvatskom društvu, čije je glavno sijelo uvijek bio Filozofski fakultet u Zagrebu. Zagreb nije Teheran, niti to može postati. Uostalom, sama ideja razdvajanja države i crkve razvijena je u okviru tradicije zapadnog kršćanstva, pa je svakako pretjerano tvrditi da bi Katolička crkva na ovaj način htjela proširiti svoj utjecaj van granica principa u koji sama vjeruje. Ako stvar gledamo s te strane, prije bismo mogli reći da se Crkva želi osloboditi elitizma i zatvorenosti, izaći iz egzila, ponekad prinudnog, a ponekad i samoskrivljenog, u kome je dugo boravila, kaže Ristić i nastavlja.
- To je vrsta otvorenosti Katoličke crkve koju treba pozdraviti. Ovaj potez bi, također, mogao pridonijeti stvaranju tolerantne atmosfere i otvaranja dijaloga oko temeljnih vrijednosti društva, koje nama, kao društvu sklonom konfliktima, jako nedostaje. Dijalog filozofije i teologije, uostalom, traje dva milenija, i dobro je kada se on ne vodi iza "busija", već unutar zajedničkog prostora. Razni "plenumi" i "studentski prosvjedi" samo su relikt prošlosti, koji nipošto ne pridonose takvom dijalogu i njegovanju duha tolerancije, ističe naš sugovornik.
Politika Plus
- Takva reakcija, međutim, nije iznenađujuća, ako znamo da takve kritike dolaze iz lijevo-liberalnog akademskog tabora, koji na ovaj potez gleda kao na pokušaj ugrožavanja njegovog intelektualnog monopola u hrvatskom društvu, čije je glavno sijelo uvijek bio Filozofski fakultet u Zagrebu. Zagreb nije Teheran, niti to može postati. Uostalom, sama ideja razdvajanja države i crkve razvijena je u okviru tradicije zapadnog kršćanstva, pa je svakako pretjerano tvrditi da bi Katolička crkva na ovaj način htjela proširiti svoj utjecaj van granica principa u koji sama vjeruje. Ako stvar gledamo s te strane, prije bismo mogli reći da se Crkva želi osloboditi elitizma i zatvorenosti, izaći iz egzila, ponekad prinudnog, a ponekad i samoskrivljenog, u kome je dugo boravila, kaže Ristić i nastavlja.
- To je vrsta otvorenosti Katoličke crkve koju treba pozdraviti. Ovaj potez bi, također, mogao pridonijeti stvaranju tolerantne atmosfere i otvaranja dijaloga oko temeljnih vrijednosti društva, koje nama, kao društvu sklonom konfliktima, jako nedostaje. Dijalog filozofije i teologije, uostalom, traje dva milenija, i dobro je kada se on ne vodi iza "busija", već unutar zajedničkog prostora. Razni "plenumi" i "studentski prosvjedi" samo su relikt prošlosti, koji nipošto ne pridonose takvom dijalogu i njegovanju duha tolerancije, ističe naš sugovornik.
Politika Plus
Nema komentara:
Objavi komentar