Nova inicijativa koja je, prema svjedočenju različitih izvora, potekla iz Mosta, a koja kaže da je Božo Petrov spreman i sam se povući s mjesta potpredsjednika ako to učini i Tomislav Karamarko, svjedoči samo o ustrajnosti volje Bože Petrova da razriješi ovu krizu Vlade u svoju korist. Svjedocima smo dosljednosti da se po svaku cijenu utječe na HDZ da smijeni Karamarka prije nego što stvar dođe do Povjerenstva i Sabora. Mogli bismo pomisliti da se radi o novom blefu dizanjem uloga u igri, ali ovaj put mislim da je presudio Petrovljev karakter. On je vojnik koji ide ka svom cilju i izvršava zadatak, a ne političar koji važe razloge i traga za rješenjima. Dakle, da bismo rastumačili ovaj potez potrebno je uključiti i moralna i metafizička razmatranja a ne samo analizirati političke razloge. Ovo je gesta slična odlasku kod javnog bilježnika pred izbore – nudi se nešto što nemamo, ovjereno samo vlastitom časnom riječju, kaže nam kolumnist Večernjeg lista Borislav Ristić.
- Božo Petrov je uradio nešto što nitko od njega nije tražio – izvršio je ritualno samospaljivanje kako bi dokazao čvrstinu svoje volje. Doduše, stvar je pokrenuta pitanjem u anketi Nove TV o tome bi li Petrov trebao podnijeti ostavku ukoliko Povjerenstvo ne nađe da je Karamarko bio u sukobu interesa. Kada su to pitanje sutradan novinari uputili Petrovu, on je odgovorio da je on spreman na tu žrtvu, jer "žrtvu ne treba podnositi država, mi smo oni koji trebaju podnijeti žrtvu". Da je to bila potpuno njegova inokosna gesta, koja nije prethodno dogovorena sa stranačkim kolegama u Mostu, svjedoči predsjednik Kluba zastupnika Mosta, Miroslav Šimić, koji je izjavio da u Mostu nisu razgovarali o tome da bi i Petrov trebao podnijeti ostavku ako to učini Karamarko, te da se nada da do toga neće doći. Radi se, dakle, o potpuno samostalnoj, a možda pomalo i ishitrenoj, odluci Bože Petrova, a ne o odluci proistekloj iz racionalne političke kalkulacije. Pokušaj da se pukim stvaranjem dojma o vlastitoj principijelnosti nadoknadi to što dosad od argumenata protiv Karamarka imaju samo indicije? Za ono što oni traže, potrebno je nešto što bi zainteresiralo Uskok, a ne tek Povjerenstvo – a to dosad još nismo vidjeli, kaže Ristić i dodaje.
- Kao što je pokazao 17. sabor HDZ-a, HDZ neće pristati na takvu vrstu moralne ucjene. Pritisak Mosta je samo ojačao Karamarkovu trenutnu poziciju unutar HDZ-a. Sam Karamarko također ima milijun razloga da ni po koju cijenu to ne učini. Stvar oko Karamarka, gdje smo vidjeli određene napukline tokom i nakon njihova izbornog sabora, rješavat će se nakon što se raspetlja ova politička drama. Ako Povjerenstvo kaže da je Karamarko dokazano bio u sukobu interesa, to će ubrzati stvar oko smjene Karamarka u HDZ-u, i dati alibi Mostu da izađe iz Vlade i vjetar u leđa za nove izbore. Ako kaže da nije bio, to će ojačati njegovu poziciju unutar stranke i jako poljuljati poziciju Mosta, koji bi mogao početi pucati po šavovima. Što se opstanka Vlade tiče, ona svakako neće opstati u ovom obliku i ići će se na njeno preslagivanje. U oba slučaja će HDZ imati trideset dana da složi novu većinu, razlika je samo u tome hoće li to biti s većim učešćem mostovaca ili bez njihovog učešća, ističe naš sugovornik.
Ristić kaže da će premijer Orešković vjerojatno ostati na svojoj poziciji, a nova Vlada će slijediti upravo započeto HDZ-ovo okretanje k centru, koje možemo vidjeti, recimo, po pojačanoj aktivnosti predsjednice Grabar Kitarović u vezi kurikularne reforme.
- HDZ će se vjerojatno osloboditi koalicijskih partnera s rubne desnice, a moguće i nekih ministara koji imaju reputaciju radikalnih desničara, u zamjenu za podršku stranaka centra i manjina. Na mjesto Tomislava Karamarka u Vladi će vjerojatno doći netko koga bi budući partneri smatrali prihvatljivijim. Nakon okončanja preslagivanja vjerojatno bi se išlo na smjenu samog Karamarka unutar stranke. To je nešto čega su svjesni u HDZ-u kao neminovnosti, jer ne smiju s njim na čelu dočekati sljedeće izbore – bilo izvanredne parlamentarne, bilo redovne lokalne. Iz političkih, a ne moralnih razloga, naravno. To je u interesu i predsjednice, jer i ona zna da bi joj bitka za novi predsjednički mandat bila znatno otežana ukoliko bi Karamarko ostao na čelu HDZ-a, kaže.
- U svakom slučaju, smjenu Karamarka s mjesta potpredsjednika Vlade ne treba očekivati, jer HDZ, kako god ispadne ovo oko afere Konzultantica (ako ne isplivaju novi dokazi), ima dovoljno vremena nakon izlaska Mosta iz Vlade pokušati skrojiti novu većinu bez Mosta (ne nužno i bez mostovaca). Smjenu Karamarka unutar HDZ-a treba očekivati, ali iz razloga političke oportunosti toga, kao i zbog neophodnog manevra HDZ-a prema centru, a ne pod moralnim ucjenama koje dolaze izvan HDZ-a. Most je, po običaju, precijenio svoje snage, i odlučio se na korak koji sami ne mogu pratiti. Oni nemaju rješenje za "dan poslije", nemaju Plan B. Pokazali su gotovo iracionalnu spremnost na žrtvu, ali taj idealizam lako gubi tlo pod nogama. Ponekad su za pobjedu potrebne i jake karte, a ne samo volja za pobjedom. Ta volja nas, ako nije kombinirana s osjećajem za realnost, često zna dovesti u sukob sa njom, pa i sa samima sobom. A onda nam protivnik nije ni potreban za vlastitu propast, na kraju će Borislav Ristić.
Politika Plus
- Božo Petrov je uradio nešto što nitko od njega nije tražio – izvršio je ritualno samospaljivanje kako bi dokazao čvrstinu svoje volje. Doduše, stvar je pokrenuta pitanjem u anketi Nove TV o tome bi li Petrov trebao podnijeti ostavku ukoliko Povjerenstvo ne nađe da je Karamarko bio u sukobu interesa. Kada su to pitanje sutradan novinari uputili Petrovu, on je odgovorio da je on spreman na tu žrtvu, jer "žrtvu ne treba podnositi država, mi smo oni koji trebaju podnijeti žrtvu". Da je to bila potpuno njegova inokosna gesta, koja nije prethodno dogovorena sa stranačkim kolegama u Mostu, svjedoči predsjednik Kluba zastupnika Mosta, Miroslav Šimić, koji je izjavio da u Mostu nisu razgovarali o tome da bi i Petrov trebao podnijeti ostavku ako to učini Karamarko, te da se nada da do toga neće doći. Radi se, dakle, o potpuno samostalnoj, a možda pomalo i ishitrenoj, odluci Bože Petrova, a ne o odluci proistekloj iz racionalne političke kalkulacije. Pokušaj da se pukim stvaranjem dojma o vlastitoj principijelnosti nadoknadi to što dosad od argumenata protiv Karamarka imaju samo indicije? Za ono što oni traže, potrebno je nešto što bi zainteresiralo Uskok, a ne tek Povjerenstvo – a to dosad još nismo vidjeli, kaže Ristić i dodaje.
- Kao što je pokazao 17. sabor HDZ-a, HDZ neće pristati na takvu vrstu moralne ucjene. Pritisak Mosta je samo ojačao Karamarkovu trenutnu poziciju unutar HDZ-a. Sam Karamarko također ima milijun razloga da ni po koju cijenu to ne učini. Stvar oko Karamarka, gdje smo vidjeli određene napukline tokom i nakon njihova izbornog sabora, rješavat će se nakon što se raspetlja ova politička drama. Ako Povjerenstvo kaže da je Karamarko dokazano bio u sukobu interesa, to će ubrzati stvar oko smjene Karamarka u HDZ-u, i dati alibi Mostu da izađe iz Vlade i vjetar u leđa za nove izbore. Ako kaže da nije bio, to će ojačati njegovu poziciju unutar stranke i jako poljuljati poziciju Mosta, koji bi mogao početi pucati po šavovima. Što se opstanka Vlade tiče, ona svakako neće opstati u ovom obliku i ići će se na njeno preslagivanje. U oba slučaja će HDZ imati trideset dana da složi novu većinu, razlika je samo u tome hoće li to biti s većim učešćem mostovaca ili bez njihovog učešća, ističe naš sugovornik.
Ristić kaže da će premijer Orešković vjerojatno ostati na svojoj poziciji, a nova Vlada će slijediti upravo započeto HDZ-ovo okretanje k centru, koje možemo vidjeti, recimo, po pojačanoj aktivnosti predsjednice Grabar Kitarović u vezi kurikularne reforme.
- HDZ će se vjerojatno osloboditi koalicijskih partnera s rubne desnice, a moguće i nekih ministara koji imaju reputaciju radikalnih desničara, u zamjenu za podršku stranaka centra i manjina. Na mjesto Tomislava Karamarka u Vladi će vjerojatno doći netko koga bi budući partneri smatrali prihvatljivijim. Nakon okončanja preslagivanja vjerojatno bi se išlo na smjenu samog Karamarka unutar stranke. To je nešto čega su svjesni u HDZ-u kao neminovnosti, jer ne smiju s njim na čelu dočekati sljedeće izbore – bilo izvanredne parlamentarne, bilo redovne lokalne. Iz političkih, a ne moralnih razloga, naravno. To je u interesu i predsjednice, jer i ona zna da bi joj bitka za novi predsjednički mandat bila znatno otežana ukoliko bi Karamarko ostao na čelu HDZ-a, kaže.
- U svakom slučaju, smjenu Karamarka s mjesta potpredsjednika Vlade ne treba očekivati, jer HDZ, kako god ispadne ovo oko afere Konzultantica (ako ne isplivaju novi dokazi), ima dovoljno vremena nakon izlaska Mosta iz Vlade pokušati skrojiti novu većinu bez Mosta (ne nužno i bez mostovaca). Smjenu Karamarka unutar HDZ-a treba očekivati, ali iz razloga političke oportunosti toga, kao i zbog neophodnog manevra HDZ-a prema centru, a ne pod moralnim ucjenama koje dolaze izvan HDZ-a. Most je, po običaju, precijenio svoje snage, i odlučio se na korak koji sami ne mogu pratiti. Oni nemaju rješenje za "dan poslije", nemaju Plan B. Pokazali su gotovo iracionalnu spremnost na žrtvu, ali taj idealizam lako gubi tlo pod nogama. Ponekad su za pobjedu potrebne i jake karte, a ne samo volja za pobjedom. Ta volja nas, ako nije kombinirana s osjećajem za realnost, često zna dovesti u sukob sa njom, pa i sa samima sobom. A onda nam protivnik nije ni potreban za vlastitu propast, na kraju će Borislav Ristić.
Politika Plus
Nema komentara:
Objavi komentar