4. sij 2016.

Komentar: Pregovori o Vladi bez učešća mandatara dovode u pitanje ozbiljnost najavljenih reformi

Nakon sastanka o prijedlozima modela i formiranju hrvatske Vlade, čelnici HDZ-a i Mosta, Tomislav Karamarko i Božo Petrov potvrdili su u ponedjeljak kako je dogovoreno da će u novoj Vladi biti potpredsjednici.

"Ako postoji ime mandatara onda moramo priznati da i nas dvojica ulazimo u Vladu", izjavio je Karamarko novinarima, nakon pregovora održanih u središnjici HDZ-a.

Upitan na koju funkciju ulazi u Vladu,  Petrov je rekao kako za sebe može reći - kao potpredsjednik Vlade.

Karamarko će, rekao je, biti ili zamjenik premijera ili prvi potpredsjednik s ovlastima zamjenika.

"To je podrška koju novi mandatar mora imati od nas dvojice koji činimo saborsku većinu. Definitivno, stabilnost je bitna", naglasio je šef HDZ-a.

Na sastanku se Most suglasio sa smanjenjem broja ministarstava, ponovio da su im važna ministarstva unutarnjih poslova i  pravosuđe, a Karamarko rekao kako će se o tome razgovarati.

Domoljubna koalicija dala je prijedlog kako se može formirati Vlada, odnosno novi model Vlade, a jedna od tema je bila osnivanje državnog holdinga.

Razgovarali jesmo i vidjeli smo da postoje određene pozitivne stvari za koje smo se sami zalagali tijekom kampanje, dakle depolitizacija kadra, profesionalni management, jasni kriteriji unutar javne uprave, rekao je Petrov.

Što se tiče ukidanja ministarstava i formiranja novih postoje određene stvari koje su nam interesantne, ali pitanje koliko je sada vremena dovoljno i imamo li ga da bismo ga mogli implementirati odmah,  dodao je.

Kolumnist Večernjeg lista Borislav Ristić kaže da je glavni dojam sa prvog sastanka o formiranju nove Vlade taj da je on održan bez učešća mandatara Tihomira Oreškovića.

- Ako otklonimo kao neuvjerljivu ispriku dano objašnjenje da je mandatar imao drugih obveza, onda je to može biti zabrinjavajuće, jer u startu narušava autoritet budućeg premijera. Također je neuvjerljivo objašnjenje da su mandatara obavijestili o sadržaju razgovora prije sastanka, jer se time šalje signal da će mandatar Orešković biti samo izvršitelj odluka koje će donositi političari. Ako će to tako biti, onda je izbor nestranačke osobe za budućeg premijera bio samo kozmetički potez. Premijer mora imati autoritet da presječe stvari, da donosi neovisne odluke u teškim situacijama, a takvih situacija će biti jako puno ako se ide u reforme. Ovakvim potcjenjivanjem uloge mandatara u pregovorima se šalje i signal o ozbiljnosti takvih reformi, ističe Ristić i dodaje.

- Sva je prilika, u stvari, da je čitava priča o reformama i depolitizaciji samo maska, samo prazna priča, izlika koja treba prikriti žestoka politička trvenja unutar koalicije HDZ-a i Mosta. Kako se krenulo s podjelom resora i funkcija ti sukobi se sve lošije kriju. Iz Mosta se, tako, još jučer krenulo s ucjenama da će izaći iz Koalicije ako ne dobiju određena ministarstva, konkretno, kontrolu nad represivnim aparatom. To odražava vrlo visoku razinu nepovjerenja koja vlada između koalicijskih partnera, čak bi se moglo reći da je po srijedi neka vrsta javnog ponižavanja većeg koalicijskog partnera od strane manjeg, gdje se Most praktički pojavljuje kao budući inkvizitor HDZ-a. Drugim riječima, na buduće preuzimanje represivnog aparata od strane Mosta se može gledati kao nastavak Mostove politike teških uvjetovanja tijekom postizbornih pregovaranja, samo sada drugim, represivnim sredstvima. Moglo bi se reći i da su koalicijski pregovori o budućoj Vladi, koji će, po svemu sudeći, biti teški i tvrdi poput postizbornih pregovora, samo odraz oštrih sukoba i svojevrsne lustracije unutar HDZ-a, gdje se Most pojavljuje kao izvršitelj, kaže naš sugovornik.

Ristić napominje da što se HDZ-a tiče, dvije su ideje koje su došle iz njihovog tabora privukle pažnju – ona o osnivanju holdinga koji bi okupljao sve državne tvrtke i Ministarstva useljeništva i demografske obnove.

- Ideja s holdingom će se opravdavati pojednostavljenjem upravljanja, ali ta vrsta centraliziranja upravljanja otvra i druga pitanja, jer ona može značiti i pojednostavljenje procedura za nezakonita postupanja. To se nameće kao mogući veliki problem i ako imamo u vidu loše iskustvo oko javnih nabavki i natječaja u vezi sa Zagrbačkim holdingom. Osnivanje Ministarstva useljeništva i demografske obnove može pobuditi velike kontroverze ako imamo u vidu migrantsku krizu usred koje se nalazimo, a koja će s proljećem ponovno uzeti maha. Ovo je znak da se u Koaliciji razmišlja o tom pitanju, ali se to jako slabo komunicira sa zainteresiranom javnošću. Znači li osnivanje ovog Ministarstva da se buduća Vlada sprema na to da lošu demografsku sliku Hrvatske popravi značajnijim prihvatom migranata s Bliskog istoka? Takvo pitanje se ne bi smjelo rješavati pregovaranjima iza zatvorenih vrata i politikom svršenog čina, već zahtjeva najširu javnu debatu – kada se već propustilo o tome govoriti tijekom predizborne kampanje, naposljetku će Borislav Ristić.

Politika Plus

Nema komentara:

Objavi komentar